Jezik je jedno od najimpresivnijih postignuća ljudskog razvoja, a razvoj istog je složen proces koji uključuje biološko sazrijevanje, kognitivni napredak i utjecaj okoline. U ovom članku istražit ćemo razvoj jezika kod djece te proći kroz tipične dobne raspone, karakteristične značajke i temeljne mehanizme.
Razvoj jezika kod djece: Faze i dobi
Predjezično razdoblje (0-12 mjeseci): Postavljanje temelja
Prelingvističko razdoblje, iako naizgled bez prepoznatljivih riječi, ključno je za postavljanje temelja kasnijeg jezičnog razvoja. Ova faza obilježena je vokalizacijama koje se postupno razvijaju od refleksivnog plakanja do kontroliranijih i namjernih zvukova.
0-2 mjeseci: Refleksivne vokalizacije
Novorođenčad uglavnom proizvodi refleksivne zvukove poput plača, kašlja i štucanja. Ti su zvukovi uglavnom nenamjerni i potaknuti fiziološkim potrebama. Međutim, čak i u ovoj ranoj fazi, dojenčad pokazuje osjetljivost na ljudski govor, s preferencijom prema majčinu glasu. Ovo rano slušno iskustvo postavlja temelje za kasnije učenje jezika. Istraživanja također pokazuju da dojenčad u ovoj fazi može razlikovati različite jezike.
2-4 mjeseci: Gukanje
Pojavljuje se gukanje, obilježeno samoglasničkim zvukovima poput “a”, “oo” i “ee”. Ti se zvukovi često javljaju kao odgovor na društvenu interakciju, što ukazuje na rani oblik komunikacijske namjere. Gukanje može poslužiti kao vježba za kasnije artikulacijske pokrete. Interakcija između dojenčeta i skrbnika, uključujući zajednički pogled i vokalnu razmjenu, ključna je za razvoj gukanja i kasnijih vokalizacija.
4-6 mjeseci: Brbljanje
Pojavljuje se kanonsko brbljanje, obilježeno ponavljanjem slogova koji se sastoje od suglasnika i samoglasnika, poput “ba”, “da” i “ma”. Ovo je važan korak jer pokazuje sve veću kontrolu dojenčeta nad govornim traktom i sposobnost proizvođenja govornih zvukova. Locke je otkrio da dojenčad u različitim jezičnim okruženjima proizvodi slične obrasce brbljanja, što ukazuje na biološku osnovu ove faze. Ova faza također je obilježena povećanom sposobnošću dojenčeta da percipira i proizvodi različite govorne zvukove.
6-12 mjeseci: Varijabilno brbljanje i žargon
Brbljanje postaje složenije i raznolikije. Dojenčad proizvodi različite kombinacije suglasnika i samoglasnika te intonacijske obrasce. Ovo je poznato kao varijabilno brbljanje. Pred kraj ovog razdoblja, dojenčad počinje pokazivati “žargon”, brbljanje koje oponaša ritam i intonaciju govora odraslih, iako nedostaju prepoznatljive riječi. To sugerira da dojenčad postaje osjetljiva na prozodijske značajke svog materinjeg jezika. Tijekom ovog razdoblja dojenčad također počinje razumijevati neke jednostavne riječi i naredbe.
Prve riječi (10-18 mjeseci): Pojava značenja
Pojava prvih pravih riječi označava važan prijelaz u jezičnom razvoju. Te su rane riječi obično jednostavne, konkretne i povezane s djetetovim neposrednim okruženjem, npr. “mama”, “tata”, “lopta” ili “pas”.
Holofraze
Često te pojedinačne riječi funkcioniraju kao holofraze, prenoseći složenije značenje od samog značenja riječi. Na primjer, riječ “sok” može značiti “Želim sok” ili “Gdje je sok?”. Kontekst i intonacija djeteta igraju ključnu ulogu u tumačenju ovih holofraza. Razumijevanje svijeta i sposobnost povezivanja zvukova sa značenjem brzo se razvijaju.
Prekomjerno i nedovoljno proširenje
Djeca u ovoj fazi često pokazuju prekomjerno proširenje, primjenjujući riječ na širi raspon objekata nego što je prikladno (npr. nazivaju sve četveronožne životinje “pas”). Također mogu pokazivati nedovoljno proširenje, ograničavajući upotrebu riječi na uži kontekst (npr. nazivajući samo vlastitog psa “pas”). Ove pogreške odražavaju djetetovo razumijevanje značenja riječi. Te pogreške nisu slučajne; često odražavaju semantičke odnose između djetetovog ciljanog značenja i riječi koju koriste.
Faza dviju riječi (18-24 mjeseca): Počeci gramatike
Faza dviju riječi obilježena je kombinacijom dviju riječi u jednostavne fraze, poput “još soka”, “tatina kola” ili “beba spava”. Ova faza predstavlja početak sintakse, jer djeca počinju kombinirati riječi na smislene načine.
Telegrafski govor
Izjave od dvije riječi često se opisuju kao telegrafski govor, jer obično izostavljaju funkcionalne riječi (npr. članove “the”, “a”, “is” u engleskom) i fokusiraju se na sadržajne riječi ( imenice, glagoli). Unatoč svojoj sažetosti, te izjave prenose iznenađujuću količinu informacija i pokazuju djetetovo razumijevanje gramatičkih odnosa. Redoslijed riječi u ovim izjavama često je smislen, odražavajući da dijete razumije osnovne sintaktičke principe.
Faza više riječi (24+ mjeseci): Širenje jezičnih horizonata
U fazi više riječi dolazi do brzog širenja rječnika i gramatičke složenosti. Djeca počinju stvarati duže i složenije rečenice te koristiti funkcionalne riječi i gramatičke morfeme.
Širenje vokabulara
Mnoga djeca doživljavaju “naglo širenje vokabulara” tijekom ovog razdoblja, brzo usvajajući nove riječi. Ovo je vjerojatno posljedica kombinacije čimbenika, uključujući povećani kognitivni razvoj, izloženost većoj količini jezika i poboljšane artikulacijske vještine. Brzo mapiranje, sposobnost učenja nove riječi uz minimalnu izloženost, također igra ključnu ulogu u rastu rječnika.
Gramatički razvoj
Djeca počinju savladavati osnovna gramatička pravila svog jezika, uključujući red riječi, glagolska vremena i množinu. I dalje mogu činiti pogreške, poput prekomjerne regularizacije glagola (npr. “Ja otišao”) ili korištenja netočnih oblika zamjenica, ali te pogreške pokazuju njihovo razumijevanje gramatičkih pravila. Ove pogreške zapravo su znak napretka, jer pokazuju da dijete internalizira gramatička pravila umjesto da samo pamti pojedinačne oblike.
Razvoj narativnih vještina
Kako se jezične vještine poboljšavaju, djeca počinju sudjelovati u pripovijedanju – pričaju priče i prepričavaju događaje. Njihove priče postaju sve složenije, s razrađenijim zapletima, likovima i okruženjima. Razvoj narativnih vještina povezan je s kognitivnim razvojem, uključujući sposobnost razumijevanja uzročno-posljedičnih odnosa, kao i organiziranja događaja u vremenskom slijedu.
Kasniji jezični razvoj (3+ godine): Brušenje i širenje
Jezični razvoj nastavlja se tijekom djetinjstva i adolescencije, pri čemu djeca bruse svoje gramatičke vještine, proširuju rječnik i razvijaju sofisticiraniju upotrebu jezika u različitim društvenim kontekstima.
Pragmatički razvoj
Pragmatika, proučavanje kako se jezik koristi u društvenim kontekstima, postaje sve važnija. Djeca kroz socijalni razvoj uče prilagođavati svoj jezik različitim slušateljima i situacijama, razumijevajući nijanse pristojnosti, humora i neizravnog govora. Uče kako smjenjivati u razgovorima, koristiti prikladan jezik u različitim društvenim okruženjima i razumijevati društvene implikacije upotrebe jezika.
Metalingvistička svijest
Djeca razvijaju metalingvističku svijest, sposobnost razmišljanja i manipuliranja samim jezikom. To uključuje razumijevanje koncepata poput rimovanja, igre riječima i gramatičke ispravnosti. Metalingvistička svijest ključna je za razvoj pismenosti i razumijevanje složenih jezičnih koncepata.
Razvoj pismenosti
Jezični razvoj usko je povezan s razvojem pismenosti. Kako se usmeni jezični vještine djece razvijaju, postaju bolje opremljeni za učenje čitanja i pisanja. Čitanje i pisanje, zauzvrat, dodatno doprinose jezičnom razvoju. Proširuju rječnik, gramatičko znanje i metalingvističku svijest.
Razvoj jezika kod djece: Teorije o usvajanju jezika
Nekoliko teorija pokušava objasniti kako djeca usvajaju jezik.
Nativistička teorija (Chomsky)
Ova teorija tvrdi da su ljudi rođeni s urođenim uređajem za usvajanje jezika (LAD) koji im omogućuje brzo i bez napora učenje jezika. Ova teorija naglašava biološku osnovu usvajanja jezika.
Bihevioristička teorija (Skinner)
Ova teorija sugerira da se jezik uči kroz potkrepljenje i oponašanje. Djeca uče jezik oponašajući jezik koji čuju oko sebe i dobivajući pozitivan feedback za ispravnu upotrebu.
Teorija društvene interakcije (Vygotsky, Bruner)
Ova teorija naglašava ulogu društvene interakcije u jezičnom razvoju. Djeca uče jezik kroz interakciju s više znajućim pojedincima, poput roditelja i skrbnika, koji pružaju podršku i smjernice.
Kognitivna teorija (Piaget)
Ova teorija naglašava vezu između kognitivnog razvoja i jezičnog razvoja. Jezični razvoj smatra se odrazom djetetovih kognitivnih sposobnosti.
Čimbenici koji utječu na razvoj jezika kod djece
Nekoliko čimbenika može utjecati na razvoj jezika kod djece, uključujući:
Genetski čimbenici
Istraživanja sugeriraju da postoji genetska komponenta jezične sposobnosti.
Okolišni čimbenici
Izloženost bogatom i stimulativnom jezičnom okruženju ključna je za jezični razvoj. Interakcija s roditeljima, čitanje djeci i pružanje prilika za komunikaciju važni su čimbenici.
Socioekonomski čimbenici
Socioekonomski status može utjecati na jezični razvoj zbog razlika u pristupu resursima i izloženosti jeziku.
Neurološki čimbenici
Oštećenje određenih dijelova mozga, poput Brocinog područja (uključenog u proizvodnju govora) ili Wernickeovog područja (uključenog u razumijevanje jezika), može dovesti do jezičnih poremećaja poput afazije. Istraživanja koja koriste neuroimaging tehnike pružila su vrijedne uvide u neuralnu osnovu jezične obrade.
Oštećenje sluha
Gubitak sluha može značajno utjecati na jezični razvoj. Rano prepoznavanje i intervencija bitni su za djecu s oštećenjem sluha kako bi razvila jezične vještine primjerene dobi.
Kognitivne sposobnosti
Opće kognitivne sposobnosti, poput pamćenja, pažnje i vještina rješavanja problema, važne su za jezični razvoj.
Socijalno-emocionalni razvoj
Socijalno-emocionalni razvoj također igra ulogu u usvajanju jezika. Djeca koja su sigurno povezana sa svojim skrbnicima i koja imaju pozitivne društvene interakcije obično imaju bolje jezične vještine.
Jezični poremećaji
Jezični poremećaji mogu utjecati na djetetovu sposobnost razumijevanja ili izražavanja jezika. Slijedi par čestih jezičnih poremećaja:
Specifični jezični poremećaj (SLI)
SLI je razvojni jezični poremećaj koji utječe na jezične vještine unatoč normalnoj inteligenciji i sluhu. Djeca s SLI-om mogu imati poteškoća s gramatikom, rječnikom i/ili fonologijom.
Poremećaj iz spektra autizma (ASD)
ASD je neurorazvojni poremećaj koji može utjecati na komunikaciju, društvenu interakciju i ponašanje. Djeca s ASD-om susreću se sa širokim rasponom jezičnih problema, od nemogućnosti govora do relativno dobro razvijenih jezičnih vještina, ali s pragmatičkim poteškoćama.
Dječja apraksija govora (CAS)
CAS je motorički govorni poremećaj koji utječe na sposobnost planiranja i izvođenja pokreta potrebnih za govor. Djeca s CAS-om muče se s proizvodnjom govornih zvukova i mogu zvučati kao da se bore s govorom.
Fonološki poremećaji
Fonološki poremećaji utječu na sposobnost pravilne proizvodnje govornih zvukova. Djeca s fonološkim poremećajima imaju poteškoća s određenim zvukovima ili zvučnim obrascima.
Procjena razvoja jezika kod djece
Različite metode koriste se za procjenu razvoja jezika kod djece, kao što su:
Standardizirani testovi
Standardizirani testovi formalne su procjene koje uspoređuju jezične vještine djeteta s vještinama druge djece iste dobi.
Jezični uzorci
Jezični uzorci uključuju prikupljanje i analizu spontanog govora djeteta u prirodnim okruženjima.
Upitnici za roditelje/skrbnike
Upitnici se koriste za prikupljanje informacija od roditelja ili skrbnika o jezičnom razvoju djeteta.
Promatranje
Liječnici i logopedi mogu promatrati djetetove interakcije s drugima kako bi procijenili njihove jezične vještine.
Intervencija za jezične poremećaje
Rana intervencija veoma je bitna je za djecu s jezičnim poremećajima. Neke metode liječenja jezičnih poremećaja si:
1. Logopedska terapija
Logopedska terapija može pomoći djeci da poboljšaju svoje govorne i jezične vještine.
2. Jezična intervencija
Jezična intervencija usmjerena je na poboljšanje djetetovog razumijevanja i upotrebe jezika.
3. Edukacija za roditelje
Edukacija za roditelje može pomoći roditeljima da nauče strategije za potporu jezičnom razvoju djeteta kod kuće.
4. Augmentativna i alternativna komunikacija (AAC)
AAC sprave, poput komunikacijskih ploča ili elektroničkih uređaja, mogu pomoći djeci s komunikacijskim poteškoćama da se izraze.
Dvojezičnost i razvoj jezika kod djece
Istraživanja ukazuju na to da da učenje dva jezika ne uzrokuje jezična kašnjenja. Dvojezična djeca mogu u početku imati manji rječnik u svakom jeziku u usporedbi s jednojezičnom djecom, ali njihove ukupne jezične vještine obično su usporedive. Štoviše, dvojezičnost ima kognitivne prednosti, poput poboljšane izvršne funkcije i metalingvističke svijesti.
Važnost rane intervencije
Rana intervencija je od najveće važnosti za jezična kašnjenja i poremećaje. Mozak je najplastičniji tijekom ranih godina života, što znači da su najbolje vrijeme za pružanje podrške i intervencije. Rana intervencija može pomoći djeci da ostvare svoj puni jezični potencijal i podupru dobar lingvistički i emocionalni razvoj.
Razvoj jezika kod djece – nevjerojatno kompleksan proces
Razvoj govora i jezika složen je i fascinantan proces, od najranijeg plača do složenih razgovora. Razumijevanje tipičnih faza razvoja, čimbenika koji utječu na usvajanje jezika i prirode jezičnih poremećaja ključno je kako bi podržali komunikacijski razvoj djece i osigurali da imaju alate potrebne za uspjeh u svijetu koji se uvelike oslanja na jezik. Nastavak istraživanja složenosti usvajanja jezika nesumnjivo će pružiti dodatne uvide u ovu ključnu ljudsku sposobnost.
