Ako ste ikada pretraživali “kako smiriti ubrzan rad srca”, vrlo je vjerojatno da ste doživjeli upravo ovakav scenarij.
Srce vam odjednom počne snažno lupati. Osjećate ga u prsima, vratu ili čak u ušima. Pogledate na pametni sat i vidite da je puls 120.
Prva misao koja većini ljudi prođe kroz glavu?
“Što ako nešto nije u redu sa srcem?”
Zatim slijedi druga.
“Što ako je infarkt?”
I onda treća.
“Zašto mi se ovo događa?”
Što više razmišljate o tome, srce kao da lupa još jače.
Dobra vijest je da ubrzan rad srca u velikom broju slučajeva nije znak ozbiljne bolesti. Često je riječ o potpuno normalnoj reakciji organizma na stres, anksioznost, kofein, fizički napor ili snažne emocije.
Naravno, postoje situacije kada je potrebno odmah potražiti liječničku pomoć i o tome ćemo također govoriti.
Objasnit ćemo zašto srce ubrzano lupa, što se događa u tijelu tijekom stresa te koje metode mogu pomoći da ponovno usporite puls i smirite živčani sustav.
Udahnite polako.
Možda će vas iznenaditi koliko je vaše srce zapravo pametnije nego što mislite.
Zašto srce ubrzano kuca?
Zamislite da je vaše srce motor automobila.
Većinu vremena radi mirno i ravnomjerno.
Ali kada pritisnete gas, motor ubrzava.
Potpuno isto radi i vaše srce.
Samo što “papučicu gasa” ne pritišćete nogom.
Nju pritišće vaš mozak.
Kada mozak procijeni da postoji opasnost, aktivira takozvani odgovor “bori se ili bježi”.
U tom trenutku nadbubrežne žlijezde počinju otpuštati adrenalin.
Adrenalin ima vrlo važan zadatak.
Pripremiti tijelo za akciju.
Zbog toga srce počinje brže pumpati krv, brže dišete, mišići dobivaju više kisika, zjenice se šire te ste sve budniji i svjesniji.
Sve ovo bilo je izuzetno korisno prije nekoliko tisuća godina kada je čovjek morao pobjeći od stvarne opasnosti.
Danas je problem što naš mozak vrlo često reagira jednako snažno na situacije koje zapravo nisu životno ugrožavajuće.
Primjerice, važan ispit, razgovor za posao, javni nastup, svađa s partnerom itd.
Za njega su obje situacije potencijalna prijetnja.
Zato srce ubrzava.
Ne zato što je bolesno, već zato što pokušava pomoći.
Kada ubrzan rad srca nije razlog za paniku?
Ovdje dolazimo do informacije koja mnogim ljudima donese veliko olakšanje.
Ubrzan rad srca sam po sebi nije bolest.
To je simptom.
A simptomi mogu imati mnogo različitih uzroka.
Vrlo često potpuno bezopasnih.
Primjerice, normalno je da srce ubrzano lupa nakon aktivnosti poput sljedećih:
- trčanja ili intenzivnog vježbanja
- penjanja stepenicama
- ispijanja nekoliko šalica kave
- energetskih pića
- jakog uzbuđenja
- zaljubljenosti
- straha
- stresa
- svađe
- gledanja horor filma
Kod nekih ljudi puls će se ubrzati čak i kada ih netko iznenada zazove po imenu!
Problem nastaje kada srce ubrzano lupa vrlo često, bez jasnog razloga ili kada ga prate drugi ozbiljni simptomi.
Kada ubrzan rad srca zahtijeva liječničku pomoć?
Iako je stres jedan od najčešćih uzroka lupanja srca, važno je znati da postoje situacije koje ne treba ignorirati.
Odmah potražite liječničku pomoć ako je ubrzan rad srca praćen:
- jakom boli ili pritiskom u prsima
- otežanim disanjem koje se pogoršava
- gubitkom svijesti ili nesvjesticom
- izrazitom slabošću
- izrazito nepravilnim otkucajima srca
- vrlo visokim pulsom koji se ne smanjuje ni nakon odmora
Također, ako imate poznatu srčanu bolest ili se simptomi često ponavljaju bez očitog razloga, svakako razgovarajte sa svojim liječnikom.
S druge strane, ako se ubrzan rad srca pojavljuje isključivo tijekom stresa, tjeskobe ili paničnih napada, vrlo je moguće da uzrok nije samo srce, nego način na koji vaš živčani sustav reagira na stres.
Upravo zato vrijedi naučiti kako ga smiriti.
Što se događa u tijelu kada ste pod stresom?
Jedna od najvećih zabluda jest da je stres “samo u glavi”.
Nije. Stres se prenosi na cijelo tijelo.
Zamislite da vam netko iznenada vikne iza leđa.
Prije nego što uopće shvatite što se dogodilo, srce će već ubrzati.
Zašto?
Zato što mozak ne čeka vaše dopuštenje.
On automatski procjenjuje postoji li opasnost.
Ako misli da postoji, uključuje alarm.
Taj alarm pokreće čitav niz reakcija:
- oslobađa se adrenalin
- raste razina kortizola
- puls se povećava
- krvni tlak raste
- mišići se napinju
- disanje postaje pliće i brže
Sve to događa se u nekoliko sekundi.
Kod osobe koja je pod kroničnim stresom taj alarm može ostati uključen satima ili danima.
Tada nije neobično osjećati:
- ubrzan rad srca
- stezanje u prsima
- osjećaj da ne možete duboko udahnuti
- napetost u ramenima
- vrtoglavicu
- osjećaj da će se dogoditi nešto loše
Zanimljivo je da mnogi ljudi tada pomisle kako ih upravo ti simptomi dodatno ugrožavaju.
Počinju pratiti puls.
Mjere tlak.
Pretražuju internet.
I upravo tada nastaje začarani krug.
Što se više bojite vlastitog srca, ono će često još više ubrzavati.
Ne zato što je bolesno.
Nego zato što vaš mozak vjeruje da ste u opasnosti.
A kada mozak vjeruje da postoji opasnost, srce samo izvršava naredbe.
1) Kako smiriti ubrzan rad srca kroz pravilno disanje
Ako biste morali zapamtiti samo jednu tehniku iz ovog članka, neka to bude ova.
Disanje je najbrži način da svom mozgu pošaljete poruku:
“Opasnost je prošla.”
Kada smo pod stresom, dišemo kratko i plitko.
Time nesvjesno održavamo alarm uključenim.
Srećom, moguće je napraviti upravo suprotno.
Pokušajte ovako:
Udahnite kroz nos brojeći do četiri.
Zadržite dah dvije sekunde.
Polako izdahnite kroz usta brojeći do šest.
Ponovite desetak puta.
Zašto ova tehnika djeluje?
Zato što dugi izdah aktivira parasimpatički živčani sustav, dio organizma odgovoran za odmor, oporavak i smirenje.
Drugim riječima, disanjem ne pokušavate uvjeriti srce da uspori.
Vi uvjeravate mozak da više nema razloga za uzbunu.
A kada se mozak smiri, vrlo često će ga slijediti i srce.
2) Kako smiriti ubrzan rad srca kroz smanjenje panike
Ovo će možda zvučati paradoksalno, ali jedan od najbržih načina da dodatno ubrzate rad srca jest da se počnete bojati vlastitog srca.
Zamislite sljedeću situaciju:
Osjećate nekoliko jačih otkucaja.
Odmah stavite ruku na prsa.
Mjerite puls.
Pogledate sat. 118.
Mozak odmah zaključuje:
“Nešto ozbiljno nije u redu.”
U tom trenutku ponovno otpušta adrenalin.
Srce počinje još brže kucati.
Vi ponovno provjeravate puls.
On je sada 125.
To vas dodatno prestraši.
I tako nastaje začarani krug.
Zanimljivo je da se upravo ovo događa velikom broju ljudi koji pate od anksioznosti ili paničnih napada.
Ne plaši ih samo ubrzan rad srca.
Plaši ih njihova reakcija na njega.
Pokušajte promijeniti način razmišljanja.
Umjesto da se pitate “Zašto mi srce tako lupa?”, recite si: “Moje tijelo je pod stresom. Ovo je neugodno, ali ne znači automatski da je opasno.”
Ta mala promjena može napraviti veliku razliku.
Što manje hranite strah, to će se živčani sustav brže početi smirivati.
Kako smiriti ubrzan rad srca kroz kretnju
Većina ljudi napravi potpuno suprotnu stvar.
Osjete ubrzan puls.
Sjednu.
Počnu razmišljati.
Provjeravaju internet.
Mjere tlak.
Promatraju svaki otkucaj.
Ali tijelo je upravo dobilo veliku količinu adrenalina.
A adrenalin je hormon pokreta.
On očekuje da ćete nešto napraviti.
Ako samo sjedite i analizirate, organizam ostaje u stanju pripravnosti.
Zato je, nakon što isključite ozbiljne zdravstvene uzroke, često korisnije napraviti nešto sasvim drugo.
Primjerice:
- otići u laganu šetnju
- istegnuti se
- prošetati psa
- napraviti nekoliko vježbi mobilnosti
- izaći na svjež zrak
Ne govorimo o intenzivnom treningu.
Govorimo o laganom pokretu koji tijelu omogućuje da “potroši” višak adrenalina.
Vrlo često ljudi primijete da se nakon petnaestak minuta šetnje puls počinje prirodno smanjivati.
Ne zato što su prisilili srce da uspori.
Nego zato što je organizam završio stresnu reakciju.
Kako smiriti ubrzan rad srca uz čašu vode
Ovo zvuči gotovo prejednostavno.
Ali dehidracija je jedan od čestih razloga zbog kojih srce može ubrzano kucati.
Kada organizam nema dovoljno tekućine, volumen krvi lagano se smanjuje.
Srce tada mora raditi malo brže kako bi učinkovito opskrbilo tijelo kisikom.
To je osobito čest slučaj:
- tijekom velikih vrućina
- nakon intenzivnog znojenja
- nakon treninga
- nakon konzumacije alkohola
- kod ljudi koji tijekom dana jednostavno premalo piju
Naravno, čaša vode neće riješiti svaki slučaj ubrzanog rada srca.
Ali ako ste dehidrirani, može pomoći više nego što mislite.
To je jednostavna navika koja gotovo ništa ne košta, a organizmu često dobro dođe.
Kako smiriti ubrzan rad srca kroz hranu i piće
Kava nije neprijatelj.
Za većinu ljudi jedna ili dvije šalice dnevno neće predstavljati problem.
Ali ako ste skloni anksioznosti ili često osjećate lupanje srca, možda je vrijedno obratiti pažnju na količinu kofeina koju unosite.
Kofein stimulira živčani sustav.
To znači da:
- povećava budnost
- ubrzava rad srca
- može povećati osjećaj nervoze
- kod osjetljivijih osoba može izazvati drhtanje ili tjeskobu
Slično vrijedi i za energetska pića.
Ona često ne sadrže samo kofein.
Sadrže i velike količine šećera te druge stimulanse koji dodatno opterećuju organizam.
Nikotin također privremeno ubrzava puls i povisuje krvni tlak.
Zbog toga mnogi pušači primjećuju da im srce jače lupa neposredno nakon cigarete.
Ako primjećujete da se ubrzan rad srca javlja upravo nakon kave ili energetskog pića, pokušajte nekoliko dana smanjiti unos.
Ne morate ih potpuno izbaciti.
Ali vrijedi provjeriti kako vaše tijelo reagira.
Ponekad upravo tako otkrijemo vrlo jednostavan uzrok problema.
Kako smiriti ubrzan rad srca kroz manje stresa
Ako ste primijetili da vam srce najčešće ubrza prije važnog sastanka, ispita ili javnog nastupa, niste jedini.
Zapravo, to je jedan od najčešćih obrazaca koje psiholozi viđaju.
Problem nije u srcu.
Problem je u alarmnom sustavu mozga.
Naš mozak ne razlikuje uvijek fizičku od emocionalne opasnosti.
Za njega su ove dvije situacije vrlo slične:
Prije nekoliko tisuća godina:
“Pred tobom je lav.”
Danas:
“Za pet minuta moraš održati prezentaciju pred stotinu ljudi.”
Logično, vi znate da prezentacija nije lav.
Ali vaš živčani sustav nije uvijek tako racionalan.
On reagira automatski.
Zbog toga srce ubrza.
Dlanovi se oznoje.
Disanje postane pliće.
Usta se osuše.
To nije znak da nešto nije u redu.
To je znak da vas organizam pokušava pripremiti za izazov.
Problem nastaje tek kada mozak počne pogrešno uključivati alarm i u situacijama koje objektivno nisu opasne.
Upravo zato dugoročno rješenje nije samo usporiti puls.
Pravo rješenje jest naučiti smiriti živčani sustav i promijeniti način na koji reagiramo na stres.
Kako smiriti ubrzan rad srca kroz prepoznavanje simptoma
Jedan od razloga zbog kojih se ljudi teško riješe ovog problema jest činjenica da počnu vjerovati kako je svaki ubrzani otkucaj srca znak ozbiljne bolesti.
Ali to jednostavno nije točno.
Pokušajte se prisjetiti nekoliko situacija.
Jeste li ikada:
- gledali napetu utakmicu?
- vozili roller coaster?
- primili odličnu vijest?
- prvi put otišli na spoj?
- čekali rezultate ispita?
Vrlo je vjerojatno da vam je tada srce također ubrzano kucalo.
Ali tada vas to nije zabrinulo.
Zašto?
Zato što ste znali uzrok.
Drugim riječima, isti simptom može imati potpuno različito značenje.
U jednom slučaju kažete:
“Srce mi lupa jer sam uzbuđen.”
U drugom:
“Srce mi lupa jer nešto nije u redu.”
A upravo ta druga interpretacija često dodatno pojačava stres.
Psiholozi zato često rade upravo na promjeni načina na koji ljudi tumače vlastite tjelesne senzacije.
Ne pokušavaju uvjeriti osobu da puls neće ubrzati.
Uče je da ubrzan puls ne mora automatski značiti opasnost.
Ta razlika može biti ogromna.
Kako smiriti ubrzan rad srca kroz dugoročne metode smirivanja
Ako vam srce ubrzano lupa jednom godišnje, vjerojatno nema razloga za zabrinutost.
Ali ako se to događa nekoliko puta tjedno ili gotovo svaki dan, vrijedi se zapitati nešto drugo.
Koliko sam zapravo pod stresom?
Mnogi ljudi odgovore:
“Nisam.”
A zatim opišu svoj dan.
Spavaju šest sati.
Na poslu su pod pritiskom.
Brinu o djeci.
Odgovaraju na poruke do ponoći.
Piju četiri kave dnevno.
Nemaju vremena za odmor.
Organizam u takvim okolnostima vrlo često ostaje u stanju pripravnosti.
Kao automobil koji cijeli dan radi pod visokim okretajima.
Nije čudno da će motor prije ili kasnije početi pokazivati znakove opterećenja.
Zato dugoročno rješenje nije samo naučiti jednu tehniku disanja.
Potrebno je smanjiti ukupno opterećenje organizma.
To možete postići na različite načine.
Redovitom fizičkom aktivnošću.
Boravkom u prirodi.
Meditacijom.
Mindfulness vježbama.
Kvalitetnim odnosima.
Hobijima.
Psihološkim savjetovanjem.
Svaka od tih aktivnosti šalje mozgu istu poruku:
“Siguran si.”
A upravo to živčani sustav želi čuti.
Kako smiriti ubrzan rad srca kroz kvalitetan san
San i srce povezani su mnogo više nego što većina ljudi misli.
Kada nekoliko noći zaredom loše spavate, organizam proizvodi više hormona stresa.
To znači da ćete tijekom dana biti osjetljiviji na svaku sitnicu.
I najmanji stres može izazvati snažniju reakciju.
Zbog toga mnogi ljudi primjećuju da im srce najviše lupa upravo nakon razdoblja lošeg sna.
Ako želite pomoći svom organizmu, pokušajte razviti jednostavne večernje navike.
Primjerice:
- odlazite na spavanje u približno isto vrijeme
- izbjegavajte mobitel barem sat vremena prije sna
- smanjite unos kofeina u drugom dijelu dana
- prozračite prostoriju
- uvedite kratku rutinu opuštanja
Ne zvuči spektakularno.
Ali upravo ovakve male navike dugoročno imaju velik učinak na živčani sustav.
Kako smiriti ubrzan rad srca kroz manje samoanalize
Tehnologija nam je donijela mnogo korisnih stvari.
Ali kod nekih ljudi pametni satovi i aplikacije postanu novi izvor stresa.
Svakih nekoliko minuta provjeravaju:
Koliki mi je puls?
Je li pao?
Zašto je sada 96?
Zašto je prije bio 88?
Time nesvjesno rade upravo ono što održava problem.
Jer svaki put kada provjerite puls, mozak dobiva poruku:
“Očito postoji razlog za zabrinutost.”
Naravno da nema ništa loše u povremenom praćenju zdravlja.
Ali ako primijetite da broj otkucaja provjeravate desetke puta dnevno, možda nije problem u srcu.
Možda je problem u zabrinutosti.
Ponekad je najbolja odluka upravo maknuti pogled sa sata i usmjeriti pažnju na nešto drugo.
Na razgovor.
Šetnju.
Knjigu.
Glazbu.
Život.
Kako znati kad je potrebno ići liječniku
Ako vam ubrzan rad srca postaje svakodnevica, nemojte misliti da s tim jednostavno morate živjeti.
Prvi korak uvijek je razgovor s liječnikom kako bi se isključili mogući tjelesni uzroci.
Ako su nalazi uredni, a simptomi se i dalje pojavljuju tijekom stresa ili anksioznosti, vrijedi razgovarati i s psihologom.
Mnogi ljudi tek tada shvate koliko su dugo živjeli u stanju kronične napetosti.
Psihološko savjetovanje ne služi tome da vas uvjeri kako vam “nije ništa”.
Njegov je cilj pomoći vam razumjeti zašto vaš organizam reagira na taj način i naučiti vas tehnikama koje dugoročno smanjuju intenzitet stresnih reakcija.
To nije znak slabosti.
To je ulaganje u vlastito zdravlje.
Kako smiriti ubrzan rad srca? Ponekad srce samo pokušava pomoći.
Kada srce počne ubrzano kucati, lako je pomisliti da je ono problem.
Ali vrlo često nije.
Ono samo radi ono za što je stvoreno.
Pokušava vas zaštititi.
Problem je što naš mozak ponekad pogrešno procijeni da postoji opasnost.
Srce tada poslušno ubrza.
Ne zato što je bolesno.
Nego zato što vjeruje da vam pomaže.
Dobra vijest je da možete naučiti promijeniti način na koji vaš organizam reagira na stres.
Ne preko noći.
Ali korak po korak.
Svakim dubokim udahom.
Svakom šetnjom.
Svakom večeri kada odaberete san umjesto dodatne šalice kave.
Svakim trenutkom kada umjesto panike odaberete znatiželju.
Jer cilj nije da vam srce više nikada ne ubrza.
Cilj je da znate zašto ubrzava i da mu više ne dopustite da upravlja vašim životom.
Kako smiriti ubrzan rad srca: česta pitanja (FAQ)
Kako odmah smiriti ubrzan rad srca?
Najprije pokušajte usporiti disanje. Udahnite kroz nos četiri sekunde, zadržite dah dvije sekunde i polako izdahnite kroz usta šest sekundi. Ako simptomi ne prolaze ili su praćeni boli u prsima ili otežanim disanjem, odmah potražite liječničku pomoć.
Može li stres uzrokovati ubrzan rad srca?
Da. Stres i anksioznost među najčešćim su uzrocima ubrzanog rada srca. Tijekom stresne reakcije organizam oslobađa adrenalin koji prirodno povećava puls.
Je li normalno da srce ubrzano lupa prije spavanja?
Može biti. Navečer, kada se smanji količina vanjskih podražaja, mnogi ljudi postanu svjesniji vlastitog pulsa. Stres, anksioznost, kofein ili umor također mogu pridonijeti tom osjećaju.
Kako razlikovati panični napad od srčanog udara?
Oba stanja mogu uključivati ubrzan rad srca i osjećaj straha. Međutim, kod svake nove ili izrazito jake boli u prsima, posebno ako se širi u ruku, leđa ili čeljust te je praćena otežanim disanjem ili nesvjesticom, potrebno je odmah potražiti hitnu medicinsku pomoć.
Koliki je normalan puls u mirovanju?
Kod većine odraslih osoba normalan puls u mirovanju kreće se između 60 i 100 otkucaja u minuti, iako fizički aktivne osobe često imaju i niži puls.
Može li anksioznost uzrokovati lupanje srca?
Može. Lupanje srca jedan je od najčešćih fizičkih simptoma anksioznosti. Ako želite saznati više, pročitajte i naš članak Simptomi anksioznosti, u kojem detaljno objašnjavamo zašto se to događa i kako prepoznati razliku između stresa i anksioznog poremećaja.
Sudjelovanje u našim stručnim radionicama pomoći će vama i vašem dijetetu da izgradite samopouzdanje, naučite nove stvari i steknete trajna prijateljstva! Nađite pravu radionicu za sebe i svoje dijete!
