Jedan od najiščekivanijih trenutaka u životu svakog roditelja jest onaj kada beba prvi put izgovori “mama”, “tata” ili neku drugu prepoznatljivu riječ. Mnogi roditelji s nestrpljenjem čekaju taj trenutak. Svaki novi glas, slog ili pokušaj izgovora zvuči kao mogući početak govora. Istovremeno se često javljaju i pitanja. Kada se pojavljuju prve riječi bebe? Je li moje dijete u razvoju tamo gdje bi trebalo biti?
Trebam li se zabrinuti ako još uvijek ne govori?
Istina je da se razvoj govora razlikuje od djeteta do djeteta. Neka djeca prvu riječ izgovore već oko desetog mjeseca života, dok druga progovore nekoliko mjeseci kasnije. Oba scenarija mogu biti potpuno uredna.
Ono što je puno važnije od samog trenutka kada će dijete izgovoriti prvu riječ jest razvoj komunikacije koji joj prethodi. Prije nego što dijete kaže “mama”, ono već mjesecima uči slušati, promatrati, razumjeti govor, povezivati riječi s predmetima i oponašati zvukove koje svakodnevno čuje.
Drugim riječima, prve riječi bebe ne nastaju preko noći. One su rezultat brojnih malih koraka koji se događaju od samog rođenja.
U ovom članku saznat ćete kada se prve riječi bebe najčešće pojavljuju, kako izgleda razvoj govora po mjesecima, koje aktivnosti mogu potaknuti govor te kada je dobro potražiti savjet logopeda.
Bez obzira jeste li roditelj bebe od šest mjeseci ili djeteta koje se približava drugom rođendanu, cilj ovog vodiča je pružiti vam jasne informacije, umiriti nepotrebne brige i pokazati kako svakodnevnim aktivnostima možete podržati razvoj govora svog djeteta.
Razvoj govora samo je jedan dio cjelokupnog razvoja djeteta. Ako vas zanima što se događa u pojedinim razdobljima odrastanja, pročitajte i naš vodič o razvoju bebe po mjesecima.
Što se smatra prvim riječima bebe?
Mnogi roditelji misle da je svako “mama” ili “tata” ujedno i prva riječ.
Međutim, postoji važna razlika između izgovaranja glasova i stvarnog razumijevanja njihovog značenja.
Primjerice, beba od sedam ili osam mjeseci često će ponavljati slogove poput:
- ma-ma-ma
- ba-ba-ba
- da-da-da
- pa-pa-pa
To se naziva brbljanje ili gugutanje i predstavlja potpuno normalnu fazu razvoja govora.
Iako roditeljima može zvučati kao da dijete već govori “mama”, u toj fazi beba uglavnom još ne povezuje izgovoreni glas s određenom osobom.
Prvom riječi smatra se riječ koju dijete koristi svjesno i s određenom namjerom.
Primjerice, ako svaki put kada ugleda mamu kaže “mama”, vrlo je vjerojatno da je riječ zaista dobila značenje.
Isto vrijedi i za druge jednostavne riječi:
- tata
- daj
- pa-pa
- još
- ne
- auto
- vau-vau
- maca
Važno je naglasiti da prve riječi bebe ne moraju biti savršeno izgovorene.
Dijete može reći “ta” umjesto “tata” ili “ava” umjesto “voda”. Bitno je da riječ koristi dosljedno i u odgovarajućem kontekstu.
Logopedi zato puno više pažnje obraćaju na to što dijete želi poručiti, nego koliko je izgovor gramatički ili fonetski ispravan.
Kada se prve riječi bebe najčešće pojavljuju?
Jedno od najčešćih pitanja roditelja glasi:
“Kada bi moja beba trebala izgovoriti prvu riječ?”
Najčešći odgovor je između 10. i 15. mjeseca života.
Međutim, razvoj govora nije utrka.
Ne postoji datum na kalendaru nakon kojeg bi svako dijete trebalo govoriti isti broj riječi.
Mnogo je korisnije promatrati cijeli razvoj komunikacije.
Pogledajmo kako on najčešće izgleda.
Od rođenja do 6. mjeseca
Iako još ne govori, beba već intenzivno uči jezik.
Prepoznaje glas roditelja.
Razlikuje intonaciju.
Smije se.
Plačem komunicira različite potrebe.
Počinje proizvoditi prve glasove poput “aaa”, “ooo” i “eee”.
Roditelji ponekad imaju dojam da se “ništa posebno ne događa”, ali upravo se tada stvaraju temelji budućeg govora.
Mozak upija svaki razgovor koji čuje.
Svaka pjesmica, svaka uspavanka i svaki osmijeh predstavljaju malu lekciju jezika.
Od 6. do 9. mjeseca
U ovoj fazi počinje roditeljima dobri poznato brbljanje.
Beba izgovara slogove koji roditeljima često zvuče kao pravi govor.
Ponavlja:
- ma-ma
- ba-ba
- da-da
- pa-pa
Osim toga, sve više promatra pokrete usana odraslih i pokušava ih oponašati.
Počinje reagirati na svoje ime.
Okreće se prema poznatim glasovima.
Pokazuje veliko zanimanje za razgovor.
Mnoge bebe tada počinju “pričati” svojim jezikom, vodeći duge razgovore prepune glasova koje odrasli ne razumiju.
To je odličan znak razvoja komunikacije.
Od 9. do 12. mjeseca
Ovo je razdoblje u kojem se prve riječi bebe mogu pojaviti.
Neka će djeca tada već jasno reći “mama” ili “tata”, dok će druga još uvijek komunicirati prvenstveno gestama i pokazivanjem.
U ovoj fazi događa se nešto vrlo važno.
Razumijevanje govora razvija se mnogo brže od samog govora.
Drugim riječima, dijete možda još neće izgovoriti riječ “lopta”, ali će bez problema pogledati prema lopti kada ga pitate:
“Gdje je lopta?”
Može izvršavati jednostavne upute poput:
“Daj mami loptu.”
“Dođi ovamo.”
“Mahni baki.”
To pokazuje da je razvoj govora u punom tijeku, čak i ako prve riječi još nisu stigle.
Od 12. do 18. mjeseca
Kod većine djece upravo tada dolazi do pravog govornog “procvata”.
Rječnik se počinje brzo širiti.
Dijete gotovo svaki tjedan usvaja nove riječi.
Počinje imenovati ljude, životinje, igračke i predmete koje svakodnevno koristi.
Roditelji često imaju osjećaj kao da je dijete “odjednom progovorilo”.
U stvarnosti se to nije dogodilo preko noći.
Mozak je mjesecima pripremao temelje za upravo taj trenutak.
Kako prepoznati da će prve riječi bebe uskoro doći?
Prije nego što izgovori prvu riječ, dijete će pokazivati brojne znakove da će progovoriti.
To su mali pokazatelji koje roditelji često ne primjećuju, iako su izuzetno važni.
Primjerice, beba sve češće pokazuje prstom prema predmetima koje želi.
Pokušava privući vašu pažnju.
Gleda vas u oči dok nešto želi.
Oponaša zvukove koje proizvodite.
Smije se kada joj pjevate poznatu pjesmicu.
Pokušava ponoviti jednostavne glasove.
Razumije svakodnevne riječi kao što su “mama”, “tata”, “papa”, “ne”, “još”,…
Možda vam još neće odgovoriti riječima.
Ali će odgovoriti pogledom, osmijehom, pokazivanjem ili gestom.
I upravo je to znak da mozak ubrzano povezuje zvukove sa značenjem.
To je jedan od najvažnijih preduvjeta da se prve riječi bebe uskoro pojave.
Kod neke djece taj će trenutak doći za nekoliko dana.
Kod druge za nekoliko mjeseci.
Obje situacije su potpuno u redu.
6 dokazanih metoda kako potaknuti prve riječi bebe
Dobra je vijest da ne postoje posebne “vježbe” koje će natjerati dijete da progovori preko noći.
Razvoj govora događa se tijekom svakodnevnog života.
Dok se presvlačite.
Dok jedete.
Dok šetate parkom.
Dok zajedno slažete kocke ili listate slikovnicu.
Drugim riječima, najvažniji “alat” za razvoj govora nije skupa igračka niti aplikacija na mobitelu.
To ste vi.
Način na koji razgovarate s djetetom, odgovarate na njegove pokušaje komunikacije i uključujete ga u svakodnevne aktivnosti ima velik utjecaj na razvoj jezika.
Evo 6 jednostavnih navika koje logopedi često preporučuju roditeljima.
1) Razgovarajte s bebom tijekom cijelog dana
Mnogi roditelji imaju osjećaj da nema smisla razgovarati s bebom koja još ne govori.
Istina je upravo suprotna.
Beba uči govor mnogo prije nego što izgovori prvu riječ.
Svaki razgovor koji čuje pomaže mozgu da prepoznaje glasove, riječi i ritam jezika.
Ne morate voditi posebne razgovore.
Dovoljno je opisivati ono što radite.
Primjerice:
“Sada ćemo obući čarapice.”
“Pogledaj psa.”
“Evo tvoje bočice.”
“Otvori vrata.”
Na taj način dijete neprestano povezuje riječi s predmetima, osobama i radnjama koje vidi oko sebe.
Što više kvalitetnog govora čuje, to će imati bogatiju osnovu za vlastiti govor.
2) Čitajte slikovnice svaki dan
Jedna od najboljih navika koju možete razviti jest zajedničko čitanje.
Ne zato što će beba odmah razumjeti cijelu priču.
Nego zato što kroz slikovnice upoznaje nove riječi, sluša različite glasove i uči kako izgleda komunikacija.
Za najmanju djecu idealne su jednostavne slikovnice s velikim ilustracijama.
Umjesto da samo pročitate tekst, uključite dijete u razgovor.
Primjerice:
“Gdje je maca?”
“Kako kaže pas?”
“Vidi, velika lopta!”
Čak i ako beba još ne odgovara riječima, možda će pokazati prstom, pogledati sliku ili se nasmiješiti.
I upravo su to mali koraci prema govoru.
Ako čitate desetak minuta dnevno, činite mnogo više za razvoj jezika nego što možda mislite.
3) Pjevajte pjesmice i recitirajte brojalice
Djeca obožavaju ritam.
Zato su pjesmice, brojalice i jednostavne rime izvrstan način za razvoj govora.
Kada pjevate, riječi postaju sporije, naglašenije i lakše pamtljive.
Osim toga, ponavljanje istih pjesmica pomaže djetetu da prepoznaje obrasce u jeziku.
Nemojte se brinuti pjevate li “lijepo”.
Vašoj bebi to nije važno.
Njoj je važan vaš glas.
4) Ostavite djetetu vremena da odgovori
Jedna od najčešćih pogrešaka koju roditelji rade proizlazi iz dobre namjere.
Postave pitanje.
Ne dobiju odgovor nakon dvije sekunde.
I odmah odgovore umjesto djeteta.
Primjerice:
“Gdje je lopta?… Evo je!”
Iako je to sasvim prirodno, djetetu time ne ostavljamo dovoljno vremena da pokuša odgovoriti pogledom, gestom ili glasom.
Pokušajte nakon pitanja pričekati nekoliko sekundi.
Možda će vas iznenaditi koliko često će dijete upravo tada pokušati komunicirati.
Govor se razvija kroz dijalog.
A svaki dijalog treba vrijeme.
5) Imenujte predmete koji zanimaju dijete
Bebe najbolje uče kada ih nešto stvarno zanima.
Ako dijete pokazuje prema psu, iskoristite taj trenutak.
Recite:
“Da, pas.”
“Pogledaj psa.”
“Veliki pas.”
“Pas laje.”
Na taj način ista riječ dobiva više različitih konteksta.
Mozak tako puno lakše uči njezino značenje nego kada nasumično pokazujemo kartice s riječima.
6) Pohvalite svaki pokušaj komunikacije
Ne čekajte savršen izgovor.
Ako dijete kaže:
“Ta.”
A vi znate da misli na tatu, odgovorite s osmijehom.
“Da, tata je stigao!”
Na taj način pokazujete da komunikacija ima smisla.
Dijete dobiva motivaciju pokušati ponovno.
To je puno važnije od ispravljanja svake pogreške u izgovoru.
Što može usporiti prve riječi bebe?
Važno je naglasiti da svako dijete ima svoj tempo razvoja.
To što jedna beba govori deset riječi s godinu dana ne znači da bi svaka druga trebala biti jednako napredna.
Ipak, postoje određeni čimbenici koji mogu usporiti razvoj govora.
Jedan od njih je smanjena komunikacija s odraslima.
Djeca uče govor kroz razgovor.
Ako tijekom dana imaju vrlo malo kvalitetne interakcije, imaju i manje prilika učiti jezik.
Pretjerana izloženost ekranima također može negativno utjecati na razvoj komunikacije, kao i na motorički razvoj djeteta.
Televizor, mobitel ili tablet mogu prikazivati riječi, ali ne mogu voditi pravi razgovor.
Ne mogu odgovoriti na dječji pogled.
Ne mogu pričekati njegov pokušaj komunikacije.
Ne mogu zajedno podijeliti pažnju na istu igračku ili slikovnicu.
Upravo zato stručnjaci naglašavaju da je živa komunikacija daleko važnija od bilo kojeg edukativnog sadržaja na ekranu.
Na razvoj govora mogu utjecati i drugi čimbenici, poput:
- oštećenja sluha
- prijevremenog rođenja
- određenih neurorazvojnih teškoća
- čestih upala uha
- individualnih razvojnih razlika
To ne znači da će svako dijete koje ima neki od ovih čimbenika imati teškoće s govorom.
Ali znači da vrijedi pažljivije pratiti njegov razvoj.
Kada se zabrinuti ako prve riječi bebe kasne?
Ovo je vjerojatno pitanje koje najviše brine roditelje.
Važno je odmah reći da ne postoji jedan jedini datum nakon kojeg možemo zaključiti da nešto nije u redu.
Razvoj govora uvijek promatramo kao cjelinu.
Ipak, postoje znakovi zbog kojih je dobro potražiti savjet logopeda.
Primjerice, ako dijete:
- ne reagira na svoje ime
- vrlo rijetko uspostavlja kontakt očima
- ne pokazuje prstom ono što ga zanima
- ne pokušava oponašati glasove
- ne razumije jednostavne upute primjerene dobi
- nema nijednu smislenu riječ oko 18. mjeseca
- izgubi riječi koje je ranije koristilo
To ne znači da dijete nužno ima ozbiljan problem.
Ali znači da vrijedi napraviti procjenu.
Roditelji ponekad čekaju nekoliko godina jer im okolina govori:
“Progovorit će.”
“Dječaci uvijek kasnije pričaju.”
“Njegov tata je progovorio s tri godine.”
Ponekad je to doista slučaj.
Ali ponekad rano uključivanje logopeda može značajno pomoći djetetu.
Zato je uvijek bolje postaviti pitanje prerano nego prekasno.
Procjena ne znači da će dijete odmah trebati terapiju.
Vrlo često roditelji dobiju samo nekoliko jednostavnih smjernica koje mogu primjenjivati kod kuće.
A ponekad upravo one naprave veliku razliku.
Želite da vaše dijete uči i razvija se kroz igru i zabavne aktivnosti predvođene stručnjacima? Učlanite ga u naše radionice već danas!
